Som: kako se lovi, sezona, mamci i pravila

Som (Silurus glanis) je najveća riba naših rijeka, krupni grabežljivac bez ljusaka koji živi u dubokim, sporim dijelovima velikih rijeka i u toplim jezerima. U Hrvatskoj ga ima u Dunavu, Dravi, Savi, Muri i Kupi. Poznat je po šest brkova, širokoj glavi i noćnoj aktivnosti.

Kako prepoznati soma

Som se teško može zamijeniti s nekom drugom krupnom ribom naših voda. Glava je široka i spljoštena, a usta velika, s mnogo sitnih zuba u više redova. Ima šest brkova: dva duga na gornjoj i četiri kraća na donjoj čeljusti. Leđna peraja je mala i smještena daleko naprijed, dok se duga podrepna peraja proteže sve do repa. Koža je bez ljusaka i vrlo sluzava, tamna u bistroj te zelenkastosmeđa u mutnoj vodi, a trbuh je blijedožut do bijel.

Većina odraslih soma ima oko 1,3 do 1,6 m, a riba od 1,5 m teži oko 15 do 20 kg. Primjerci preko 2 m su neuobičajeni. U starijoj se literaturi spominju i veće brojke, koje nisu potvrđene. Prema Wikipediji, najdulji potvrđeni primjerak ima 2,92 m (Poljska, 2025., nije izvagan), a najteži potvrđeni ulov 134,97 kg (rijeka Po, 2010.).

Oči mu imaju sloj koji pomaže noćnom vidu, a mamac prvo istražuje brkovima i ustima.

Gdje živi u Hrvatskoj

Som voli velika, topla jezera i duboke rijeke spore struje, a zaklon traži u jamama na dnu, uz potopljena stabla i ispod potkopanih obala. Podnosi manjak kisika bolje od većine europskih grabežljivih riba.

Službena odluka o vodama pogodnim za život slatkovodnih riba navodi soma na ovim tokovima:

Dunav, od granice s Mađarskom do granice sa Srbijom
Drava, od granice sa Slovenijom do utoka u Dunav
Sava
Mura, od granice sa Slovenijom do utoka u Dravu
Kupa, od Ozlja do utoka u Savu
Česma, od Pavlovca do Novoselca

U Kopačkom ritu som je među vrstama koje se spominju u izvješćima o nadzoru ribolova, no ribolov je ondje dopušten samo na nekim lokacijama. Na rijekama traži jame i rubove struje. Ljeti se riba raspršuje na širem prostoru, pa je u to vrijeme teže pogoditi mjesto, a zimi se povlači u duboke rupe.

Kada se lovi

Razdoblje	Aktivnost	Napomena
Prosinac do ožujka	vrlo slaba	Som zimi gotovo prestaje jesti.
Travanj i svibanj	slaba	Lovostaj od 16. travnja, izuzev Dunava.
Lipanj	umjerena	Lovostaj traje do 15. lipnja, osim na Dunavu.
Srpanj do rujna	najbolja	Glavna sezona, u toploj vodi i noću.
Listopad	umjerena	Griz slabi s hlađenjem vode.
Studeni	slaba	Riba se seli u dublje vode.

Mrijest se pokreće kad voda dosegne oko 20 °C, a FAO za Mađarsku navodi razdoblje od svibnja do kraja lipnja. FAO navodi i da som prije mrijesta jede vrlo intenzivno, ali to je podatak iz ribnjačkog uzgoja. Mužjak čuva gnijezdo dok se mlađ ne izlegne.

Prema dobu dana, najbolje vrijeme je noć, iako uz pravi mamac može jesti i danju. Ribiči često izvješćuju o jačem grizu pred promjenu vremena, što je iskustvo, a ne izmjerena činjenica. Prati uvjete u Griz kalendaru.

Kako se lovi

Lov na soma traži jak pribor, jer šaranski pribor u dugoj borbi često popusti. Sljedeće brojke potječu iz stručnog vodiča In-Fishermana za europske rijeke, a preračunate su i zaokružene.

Lov s dna, s obale ili čamca

Štap: oko 3 do 3,3 m, brze akcije.
Struna: pletenica nosivosti oko 23 do 36 kg, a uz zapreke barem 59 kg.
Olovo: od oko 170 g naviše na jačoj struji.
Predvez: do oko 90 cm na čistom dnu, a 25 do 30 cm uz zapreke.
Udica: od 4/0 do 8/0, ovisno o mamcu.

Bućkanje iz čamca

Bućkanje je stara podunavska tehnika. Čamac nosi struja niz rijeku, a ribič drvenom bućkom udara o površinu i proizvodi zvuk koji privlači soma. Struna visi okomito, u mutnoj vodi na oko 3 do 4 m, a u bistroj blizu dna. Vodič In-Fishermana za ovakav lov navodi pletenicu od oko 36 do 68 kg, olovo od 85 do 285 g, predvez od oko 75 cm i udice od 4/0 do 12/0, s oko jednim udarcem u sekundi.

Som obično prvo istražuje mamac, pa ćeš u struni osjetiti lagano podrhtavanje. Zasijeci tek kad povuče snažno. S plovila je za soma dopušteno jedno bućkalo, odnosno jedan štap ili uzica s jednom udicom.

Najbolji mamci

Gliste u snopu: klasičan mamac, u debelom snopu da ga sitna riba teže pojede.
Pijavice i rovac: tradicionalni mamci u bućkanju.
Riba: živa ili mrtva, često duljine od oko 10 do 30 cm, ali samo autohtona.
Peleti: veliki i masni, na kratkoj dlaci, za lov s dna na stajaćim vodama. Mogu te zamoriti šarani, koji peletima jednako rado uzimaju.

Propis zabranjuje korištenje stranih (alohtonih) vrsta riba kao mamca, žive ili mrtve. Ako nisi siguran koja je vrsta u pitanju, pitaj ovlaštenika. Ako loviš oko mjesta gdje ima šarana, smuđa ili štuke, računaj i na sporedne ulove.

Česte greške

Šaranski pribor na rijeci sa somovima i zaprekama.
Prerano zasijecanje na prvo podrhtavanje.
Lov sredinom dana kad se riba drži u dubokim zaklonima.
Pretpostavka da iznimka za Dunav znači da mjera na Dunavu ne vrijedi.
Lov bez pomoćnika ili opreme za izvlačenje krupne ribe.
Upotreba stranih vrsta ribe kao mamca.

Pravila: mjera, lovostaj, dozvola

Prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06) najmanja mjera soma je 60 cm, a lovostaj traje od 16. travnja do 15. lipnja. Lovostaj se ne odnosi na soma u rijeci Dunav. U tekstu Naredbe nije propisana takva iznimka za mjeru, pa 60 cm i na Dunavu uzmi kao obvezu dok ti ovlaštenik ne kaže drukčije.

Duljina se mjeri od početka usta do kraja sklopljene repne peraje, a riba ispod mjere ili iz lovostaja odmah se vraća neoštećena. Zadržanom somu odsijeca se donji dio repne peraje prije napuštanja mjesta, a ulov se upisuje u aplikaciju m-Ribič. Količinu ulova određuje plan upravljanja. Dnevna, trodnevna i sedmodnevna dozvola ne traže ispit ni članstvo, a za godišnju trebaš oboje. Uz svaku se plaćaju i troškovi ovlaštenika.

Pregled imaš na stranicama lovostaj i najmanje mjere te dozvole za slatkovodni ribolov.

Dio Dunava čini državnu granicu, pa provjeri vrijedi li tvoja dozvola na dijelu koji loviš. Ovlaštenik može imati strože uvjete od općih.

Česta pitanja

Kada je lovostaj na soma?

Lovostaj na soma u Hrvatskoj traje od 16. travnja do 15. lipnja i ne odnosi se na rijeku Dunav. Ovlaštenik vode može propisati strože uvjete, pa ih provjeri prije izlaska na vodu.

Kolika je najmanja mjera za soma?

Najmanja dopuštena duljina soma je 60 cm, mjereno od početka usta do kraja sklopljene repne peraje. Iznimka za Dunav u Naredbi izrijekom se odnosi na lovostaj, a ne na mjeru, pa 60 cm drži i tamo.

Koliko velik može narasti som?

Većina odraslih soma ima 1,3 do 1,6 m. Najdulji potvrđeni primjerak ima 2,92 m, a najteži potvrđeni ulov 134,97 kg. Starije tvrdnje o većim somovima nisu pouzdano potkrijepljene.

Što je bućkanje na soma?

Bućkanje je tradicionalna tehnika lova iz čamca koji nosi struja. Ribič udara drvenom bućkom po vodi, a zvuk privlači soma do mamca koji visi na okomitoj struni. S plovila je dopuštena jedna bućka.

Koji je najbolji mamac za soma?

Najčešće se koriste gliste u snopu, pijavice, rovac, autohtona riba i veliki peleti. Izbor ovisi o vodi i tehnici. Strane vrste riba zabranjene su kao mamac, i žive i mrtve, pa to provjeri unaprijed.

Kada je najbolje loviti soma?

Prema općem ribolovnom iskustvu, najbolje razdoblje je od srpnja do rujna, u toploj vodi i noću. Som se zimi gotovo ne hrani, a oko mrijesta vrijedi lovostaj, osim na Dunavu.