Smuđ: kako se lovi, sezona, mamci i pravila

Smuđ (Sander lucioperca) je slatkovodni grabežljivac iz porodice grgeča koji živi u velikim, često mutnim rijekama i jezerima, a u Hrvatskoj ga ima u Dunavu, Dravi, Savi i Kupi. Poznat je po vitkom tijelu, tamnim poprečnim prugama, velikim očima i aktivnosti u sumrak i noću.

Kako prepoznati smuđa

Smuđ ima izduženo, mišićavo tijelo prekriveno sitnim ljuskama, šiljastu njušku i velika usta sa snažnim očnjacima. Hrvatska Wikipedija navodi šest takvih zuba, a engleska po dva dulja na prednjem dijelu svake čeljusti, pa je sigurnije reći da su uočljivi i oštri. Leđa su zelenkastosmeđa, s tamnim poprečnim prugama na bokovima, a trbuh je kremastobijel. Leđna i repna peraja imaju nizove crnih točkica.

Velike, izbočene oči prilagođene su slabom svjetlu, zbog čega dobro lovi kad druge ribe slabije vide. Mužjaci u mrijestu potamne, a mlađ je srebrnasta.

Uobičajena duljina je oko 50 cm. FishBase bilježi najveću standardnu duljinu od 100 cm, masu do 20 kg i starost do 17 godina. Rekord IGFA-e iznosi 11,48 kg, a ulovljen je 2016. na jezeru Maggiore.

Slične vrste i nazivi

Na prvi pogled podsjeća na štuku, zbog čega se na engleskom zove „pikeperch”, ali je smuđ u porodici grgeča. Štuka ima jednu leđnu peraju pomaknutu prema repu, a smuđ dvije, od kojih je prednja bodljikava. Od grgeča ga razlikuju vitko tijelo i veća usta. U hrvatskoj Naredbi o zaštiti riba stoji stari latinski naziv Stizostedion lucioperca. To je ista riba.

Gdje živi u Hrvatskoj

Smuđ se dobro snalazi u velikim rijekama i eutrofnim jezerima, uz sporu struju, malo raslinja i mutniju vodu. Bistre vode s puno raslinja češće su dom štuke. Traži kameno ili šljunkovito dno i dobru opskrbu kisikom.

Službena odluka o vodama pogodnim za život slatkovodnih riba navodi smuđa na ovim tokovima:

Dunav, od granice s Mađarskom do granice sa Srbijom
Drava, od granice sa Slovenijom do utoka u Dunav
Sava
Kupa, od Ozlja do utoka u Savu
Bosut, od Štitara do granice sa Srbijom

Na Dunavu i Savi tražiš ga uz kamene nabačaje, rubove struje, ulaze u rukavce i prijelaze iz plićine u dublju vodu. U Kopačkom ritu smuđ je među vrstama koje se spominju u izvješćima o nadzoru ribolova, no ribolov je ondje dopušten samo na nekim lokacijama.

Kada se lovi

Razdoblje	Aktivnost	Napomena
Siječanj i veljača	slaba	Sporo uz dno. Krajem veljače ženke su pune ikre.
Ožujak do svibnja	lovostaj	Mrijest, loviti se ne smije.
Lipanj do kolovoza	dobra	Sumrak i noć, danju rjeđe.
Rujan do studenog	najbolja	Glavna sezona za jigging.
Prosinac	dobra	Dublje i sporije, uz kratke dnevne prozore.

Mrijest se obično odvija u travnju i svibnju, kad se voda na mrijestilištima zagrije na oko 10 do 14 °C. Mužjak iskopa plitko gnijezdo u šljunku ili među korijenjem i čuva ikru oko deset dana. Temperaturni raspon koji FishBase navodi za vrstu je 6 do 22 °C.

Najaktivniji je u sumrak i noću, a često reagira i na oblačne dane. Procjene po mjesecima su opće ribolovno iskustvo, pa ih provjeri uz prognozu u Griz kalendaru.

Kako se lovi

Najpoznatija tehnika je jigging, vođenje silikonca po dnu poskocima. Lov na smuđa je, u osnovi, lov osjetom: griz se često osjeti kao lagani udarac dok varalica pada. Brojke u nastavku su orijentacijske i temelje se na općem ribolovnom iskustvu:

Štap: 2,4 do 2,7 m, bacačke težine oko 10 do 40 g, s osjetljivim vrhom. Pretvrd štap za štuku može prikriti nježan griz.
Struna: pletenica od oko 0,10 do 0,15 mm, jer na njoj bolje osjećaš dno.
Predvez: fluorokarbon od 0,30 do 0,35 mm, duljine 60 do 100 cm. Tamo gdje ima štuke, biraj puno deblji.
Jig glava: toliko teška da dno osjetiš u svakom padu, često od 10 do 20 g, a na jakoj struji Dunava i Save i više.

Kako voditi silikonac

Zabaci ukoso uzvodno i pričekaj dok varalica ne legne na dno.
Podigni je s dvije ili tri brze rotacije role ili kratkim potezom štapa.
Prati strunu dok pada. Ako se struna naglo trzne ili prestane padati, zasijeci.
Ponavljaj dok varalica ne dođe do obale, a zatim promijeni kut zabačaja.

Ako stalno zapinješ o kamen, skrati pauzu ili uzmi lakšu glavu. Noću probaj i uz samu obalu, jer smuđ tada često prilazi plićim dijelovima.

Najbolji mamci

Silikonci: najčešće od 8 do 12 cm, u prirodnim bojama za bistriju i jarkim za mutnu vodu.
Vobleri: tanji i duboko roneći, posebno u noćnom lovu uz obalu.
Mrtva ribica: sitnija, jer stariji smuđevi često biraju uginuli ili oslabljen plijen.

Smuđ se hrani uglavnom ribom koja se kreće u jatima. Gdje ima smuđa, često ima i soma, pa računaj na jači pribor ili prekid. Kao i kod drugih grabežljivaca, za mamac ne smiješ koristiti strane (alohtone) vrste riba, ni žive ni mrtve.

Česte greške

Preteška jig glava, zbog koje riba ispusti mamac prije nego što ga osjetiš.
Izostanak zasijecanja, jer griz nije izgledao kao griz.
Monofil na velikoj udaljenosti, koji upija udarac.
Lov u podne na plitkoj i bistroj vodi.
Duga pauza na istom mjestu. Riba je često samo u kratkom pojasu dna.
Zadržavanje riba tik iznad mjere, jer možda još nisu dovršile prvi mrijest.

Pravila: mjera, lovostaj, dozvola

Prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06) najmanja mjera smuđa je 40 cm, a lovostaj traje od 1. ožujka do 31. svibnja. Duljina se mjeri od početka usta do kraja sklopljene repne peraje. Riba ispod mjere ili iz lovostaja odmah se vraća neoštećena.

Smuđ raste relativno sporo i oko 40 cm dostiže tek u trećoj godini, pa dio ribolovaca dobrovoljno ne zadržava ribu ispod 50 cm. Dopuštena su najviše tri štapa, a plan upravljanja može propisati manje. Zadržanom smuđu odsijeca se donji dio repne peraje prije napuštanja mjesta, a ulov se upisuje u aplikaciju m-Ribič. Dnevna, trodnevna i sedmodnevna dozvola ne traže ispit ni članstvo, a za godišnju trebaš oboje. Uz svaku se plaćaju i troškovi ovlaštenika.

Pregled pravila imaš na stranicama lovostaj i najmanje mjere i dozvole za slatkovodni ribolov.

Lovostaj završava zadnjeg dana svibnja, a ne „u lipnju”. Ovlaštenik vode ipak može imati strože uvjete, pa ih provjeri prije prvog izlaska u sezoni.

Česta pitanja

Kada je lovostaj na smuđa?

Lovostaj na smuđa u Hrvatskoj traje od 1. ožujka do 31. svibnja, što je dulje nego za štuku i šarana. Tijekom tog razdoblja ulovljenu ribu moraš odmah vratiti u vodu neoštećenu.

Kolika je najmanja mjera za smuđa?

Najmanja dopuštena duljina smuđa je 40 cm, mjereno od početka usta do kraja sklopljene repne peraje. Budući da smuđ tu duljinu dostiže oko treće godine, neki ribolovci pritom dobrovoljno vraćaju i veće ribe.

Kada najbolje grize smuđ?

Smuđ je najaktivniji u sumrak i noću te po oblačnom vremenu, jer dobro vidi pri slabom svjetlu. Sezonski je, prema općem ribolovnom iskustvu, najbolje razdoblje od rujna do studenog, kad se voda hladi.

Koji silikonac je najbolji za smuđa?

Najčešće se koriste vitki silikonci od oko 8 do 12 cm na jig glavi koja ti omogućuje da osjetiš dno. Prirodne boje dobre su za bistriju vodu, a jarke za mutnu. Odlučuje pravilno vođenje, ne sama boja.

Gdje se lovi smuđ u Hrvatskoj?

Smuđ živi u Dunavu, Dravi, Savi, Kupi i Bosutu, a službena odluka o vodama navodi ga na tim tokovima. Na velikim rijekama traži ga uz kamene nabačaje, rubove struje i prijelaze dubine.