Šaran: kako se lovi, sezona, mamci i pravila

Šaran (Cyprinus carpio) je krupna slatkovodna riba iz porodice šaranki koja živi u sporim rijekama, jezerima i ribnjacima, a u Hrvatskoj je rasprostranjen u slivovima Save, Drave i Dunava. Poznat je po četiri brčića, snažnoj borbi i tome što je među najtraženijim ribama sportskih ribolovaca.

Kako prepoznati šarana

Šaran ima dugo i debelo tijelo, usta koja može izvući poput cijevi te četiri brčića uz usta, po dva sa svake strane. Leđna peraja je jedna i duga, a njezina prednja tvrda žbica je nazubljena i oštra, pa pripazi pri skidanju s udice. Boja ovisi o vodi: leđa su od zlatnobijelih do smeđih, bokovi bakreni, a trbuh svjetliji.

Većina riba koje ćeš izvući nije rekordna. FishBase navodi uobičajenu duljinu od oko 31 cm, a najveće objavljene vrijednosti su 129 cm, 40,1 kg i starost od 38 godina. Hrvatska Wikipedija za odrasle primjerke daje raspon od 50 do 100 cm.

Ljuskavi, goli i ostali oblici

Oblici se razlikuju prije svega po ljuskama, a nisu zasebne vrste:

Ljuskavi: pravilne ljuske po cijelom tijelu, duže i vitkije građe.
Veleljuskavi i maloljuskavi: nazivi iz hrvatske Naredbe za ribnjačarske oblike koji se razlikuju po veličini i broju ljusaka. Ribiči često govore i o „zrcalnom” šaranu s nepravilnim, razbacanim ljuskama.
Goli: gotovo bez ljusaka i glatke kože, s tek pokojom ljuskom uz leđa ili rep.

Pravi divlji šaran (Cyprinus carpio carpio) osnovni je oblik od kojeg potječu uzgojeni oblici. Na austrijskom dijelu Dunava vodi se kao kritično ugrožen, ponajprije zato što je regulacija rijeke uništila mrijestilišta, a prijeti mu i križanje s uzgojenim ribama.

Slične vrste

Amur i karas nemaju brčiće, pa je to najbrži test. Amur je k tome izdužen, zaobljene glave. Linjak se drži mirne vode s mekim dnom i gustim raslinjem, a mrena bržih dionica rijeka sa šljunkom.

Gdje živi u Hrvatskoj

Šaran bira toplu, duboku, sporu ili stajaću vodu s mekim dnom i dosta raslinja. Podnosi manjak kisika i prilagodljiv je, pa ga možeš naći i u umjetnim jezerima i šljunčarama.

Službena odluka o vodama pogodnim za život slatkovodnih riba navodi šarana na ovim tokovima:

Sava
Drava, od granice sa Slovenijom do utoka u Dunav
Dunav, od granice s Mađarskom do granice sa Srbijom
Mura, od granice sa Slovenijom do utoka u Dravu
Kupa, od Ozlja do utoka u Savu
Una, od granice s BiH do utoka u Savu

Između Drave i Dunava leži i Kopački rit, koji se opisuje kao najveće prirodno mrijestilište slatkovodne ribe u Europi. Ribolov je u parku dopušten samo na nekim lokacijama, a u posebnom zoološkom rezervatu je zabranjen, pa prije dolaska provjeri što vrijedi.

Kada se lovi

Razdoblje	Aktivnost	Napomena
Prosinac i siječanj	vrlo slaba	Riba se slabo kreće i malo jede.
Veljača	slaba	Prvi griz moguć je na plićim dijelovima koji se brže griju.
Ožujak	umjerena	Mala količina hrane, tražiš prisojne plićake.
Travanj i svibanj	rastuća	Opći lovostaj, osim za ribnjačarske oblike.
Lipanj do rujna	najjača	Glavna sezona, ljeti najbolje noću i u zoru.
Listopad	umjerena	Hrani se prije zime, griz se seli na toplije sate.
Studeni	slaba	Hrani štedljivo.

Prema FishBaseu najaktivniji je u sumrak i u zoru, no u kojem će dijelu dana jesti ovisi i o temperaturi vode. Mrijest počinje kad se plitka, zarasla voda zagrije na oko 18 do 20 °C, što se u našem podneblju obično događa od kasnog proljeća do početka ljeta. Procjene po mjesecima temelje se na općem ribolovnom iskustvu, a današnju prognozu za svoje mjesto provjeri u Griz kalendaru.

Kako se lovi

Nema jedne prave metode, a izbor ovisi o vodi i o tome koliko dugo ostaješ. Brojke su orijentacijske i proizlaze iz općeg ribolovnog iskustva:

Sistem s dlakom: za višednevni lov i veće ribe. Za početak su dovoljna dva šaranska štapa od oko 3,6 m i bacačke težine oko 3 lb. Sve korake imaš u vodiču o sistemu.
Feeder: za kraće izlaske, kad ti treba više griza nego kapitalac. Hranilica od 30 do 60 g, ovisno o struji i udaljenosti, i predvez od oko 0,20 do 0,25 mm.
Plovak: za male vode i rubove raslinja na udaljenosti od nekoliko metara, gdje se griz vidi izravno. Struna od oko 0,20 do 0,28 mm i udica veličine 8 do 12.

Propis dopušta najviše tri štapa s po jednom udicom, a plan upravljanja pojedine ribolovne zone može taj broj smanjiti. Pribor mora ostati pod tvojim stalnim nadzorom, što vrijedi i kad čekaš uz signalizator.

Najbolji mamci

Šaran u prirodi kopa po mulju do dubine od oko 20 cm, a jede ličinke, kukce, mekušce te izdanke, sjemenke i korijenje. Zato su dobri i biljni i životinjski mamci.

Boile za šarana: univerzalna mjera je oko 15 mm, manja za hladnu vodu, a krupnija od 20 mm bolje odbija sitnu ribu.
Kukuruz: jeftin i pouzdan, sam na udici ili kao prehrana.
Peleti: brzo otpuštaju miris, pa odgovaraju i kratkim izlascima.
Gliste: dobre na manjim i rjeđe ribolovljenim vodama, ali privlače i sitnu ribu.

Ako s istog mjesta loviš i deveriku, računaj da će sitniji mamci češće završiti u njezinim ustima nego u šaranovim.

Česte greške

Previše hrane odjednom, osobito u hladnoj vodi.
Lov na sredini vode, umjesto na rubovima raslinja i prijelazima dubine.
Prelagan ili predug pribor uz potopljene grane.
Držanje ribe na suhom i bez podmetača pri fotografiranju.
Pretpostavka da lovostaj ne vrijedi jer riba izgleda kao „ribnjački” oblik.
Zanemarivanje pravila vode, koja mogu biti stroža od općih.

Pravila: mjera, lovostaj, dozvola

Prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06) najmanja mjera šarana je 40 cm, a lovostaj traje od 1. travnja do 31. svibnja. Duljina se mjeri od početka usta do kraja sklopljene repne peraje. Riba ispod mjere ili ulovljena u lovostaju odmah se vraća neoštećena.

Oba pravila izrijekom se ne odnose na ljuskavi, veleljuskavi, maloljuskavi i goli ribnjačarski fenotip. Budući da na vodi ne možeš pouzdano znati podrijetlo ribe, u lovostaju se ravnaj po pravilima ovlaštenika.

Zadržanom šaranu moraš odsjeći donji dio repne peraje prije napuštanja ribolovnog mjesta, a ulov upisati u očevidnik u aplikaciji m-Ribič. Dopuštenu količinu ulova određuje plan upravljanja, dakle ovlaštenik. Dnevna, trodnevna i sedmodnevna dozvola ne traže ispit ni članstvo, a za godišnju trebaš oboje. Uz svaku se plaćaju i troškovi ovlaštenika. Pregled imaš na stranicama lovostaj i najmanje mjere te dozvole za slatkovodni ribolov.

Propisi se mijenjaju. Prije izlaska provjeri važeći tekst u Narodnim novinama i pravila svog ovlaštenika ribolovnog prava.

Česta pitanja

Kada je lovostaj na šarana?

Opći lovostaj na šarana u Hrvatskoj traje od 1. travnja do 31. svibnja. Ne odnosi se na ribnjačarske fenotipove, ali ovlaštenik vode može propisati strože uvjete, pa to provjeri prije izlaska.

Kolika je najmanja mjera za šarana?

Najmanja dopuštena duljina šarana je 40 cm, mjereno od početka usta do kraja sklopljene repne peraje. Manju ribu moraš odmah vratiti u vodu neoštećenu. Ribnjačarski fenotipovi su izuzeti, a lokalna pravila mogu biti stroža.

Koliko brčića ima šaran?

Šaran ima četiri brčića uz usta, po dva sa svake strane. To ga brzo razlikuje od amura i karasa, koji ih nemaju, pa je ovo najjednostavniji način da vrstu prepoznaš odmah nakon ulova.

Koji je najbolji mamac za šarana?

Za veće ribe i dulje izlaske najčešće se koriste boile od oko 15 mm, a kukuruz i peleti su jeftinija i jednako korisna opcija. Gliste rade na manjim vodama, ali privlače i sitnu ribu.

Koje je doba dana najbolje za lov na šarana?

Šaran je najaktivniji u sumrak i zoru, a ljeti često i noću, kad se voda rashladi. U hladnijim mjesecima griz se pomiče prema toplijem dijelu dana. Temperatura vode tu je važnija od sata.