Štuka: kako se lovi, sezona, mamci i pravila

Štuka (Esox lucius) je slatkovodni grabežljivac iz porodice štuka, jedina vrsta te porodice u Hrvatskoj. Živi u nizinskim rijekama, rukavcima i jezerima sliva Dunava te u nekim vodama jadranskog sliva. Poznata je po izduženom tijelu, plosnatoj glavi, oštrim zubima i lovu iz zasjede.

Kako prepoznati štuku

Štuku ćeš teško zamijeniti ako pogledaš glavu: široka je i spljoštena poput pačjeg kljuna, s velikim ustima i očima visoko na glavi. Tijelo je izduženo, a leđna peraja pomaknuta daleko unatrag, blizu repa, što joj daje nagli zalet. Zubi su brojni, oštri i okrenuti prema natrag, kako bi zadržali plijen, a Hrvatska Wikipedija navodi ih oko 700.

Leđa su tamnozelena do crna, bokovi zelenkasti sa svjetlijim mrljama ili prugama, a trbuh bijel do žućkast. Na donjoj čeljusti i glavi nalaze se osjetilne pore povezane s bočnom linijom, kojima osjeća vibracije.

Uobičajena duljina prema općim podacima je oko 40 do 55 cm. FishBase bilježi najveću duljinu od 150 cm, najveću objavljenu masu od 28,4 kg i starost do 30 godina. Svjetski rekord koji priznaje IGFA iznosi 25 kg, a riba je ulovljena 1986. na jezeru Greffern u Njemačkoj.

Slične vrste

Najčešće se uspoređuje sa smuđem, koji također ima izduženo tijelo i zube. Razlika je jasna: smuđ ima dvije leđne peraje s bodljikavom prednjom i tamne poprečne pruge, dok štuka ima jednu leđnu peraju daleko iza. Na istim velikim rijekama možeš naletjeti i na soma ili šarana.

Gdje živi u Hrvatskoj

Štuka voli mirnu ili sporu vodu s raslinjem i zaklonom, poput potopljenih stabala, kamenja i korijenja. Odrasle su obično samotnjaci koji brane svoj dio vode, a većina se zadržava na dubini od 1 do 5 m. Mlađoj ribi raslinje je glavni zaklon.

Prema radu objavljenom u časopisu Ribarstvo, u slivu Dunava štuka nastanjuje nizinske vode, a u jadranskom živi u vodama Istre, jezeru Vrana na Cresu i rijeci Gackoj. Isti rad navodi da je rast dobar u svim istraženim vodama, a posebno u Lonji.

U Kopačkom ritu, između Drave i Dunava, nadzornici su izvijestili o osobito uspješnom mrijestu štuke 2009. godine, a kao mjesta njezina ulova spominju se Sakadaško jezero, Renovo i Novi kanal. Sportski ribolov je u parku dopušten samo na nekim lokacijama, pa to provjeri prije dolaska.

Traži je na rukavcima, starim tokovima i jezerima, uz rub trske i lopoča, uz potopljene grane i na prijelazima iz plićine u dublje. To su mjesta s kojih može napasti iz zaklona.

Kada se lovi

Razdoblje	Aktivnost	Napomena
Siječanj	slaba	Sporo vođenje, riba je troma.
Veljača i ožujak	lovostaj	Riba se mrijesti, loviti se ne smije.
Travanj do lipnja	dobra	Nakon mrijesta se oporavlja i hrani.
Srpanj i kolovoz	slabija	Lovi rano ujutro i predvečer, u toplim danima griz je kratak.
Rujan	dobra	Voda se hladi, a aktivnost raste.
Listopad i studeni	najbolja	Vrhunac sezone.
Prosinac	dobra	Na blagim danima, varalica sporo i blizu dna.

Mrijest počinje rano, kad se plitka voda zagrije na oko 9 do 11 °C, u plitkim zaraslim i poplavljenim dijelovima. Procjene po mjesecima su opće ribolovno iskustvo, a mjerenja za hrvatske vode nemamo. Često bolje grize uz oblačno i vjetrovito vrijeme, što možeš pratiti u Griz kalendaru.

Kako se lovi

Lov na štuku najčešće znači varaličarenje, a uz njega se koristi i lov mrtvom ribicom. Niže navedene vrijednosti su orijentacijske, prema općem ribolovnom iskustvu:

Štap: 2,4 do 2,7 m, bacačke težine od oko 20 do 60 g.
Rola i struna: rola srednje veličine i pletenica debljine oko 0,15 do 0,20 mm.
Predvez: obavezan, čelični ili debeli fluorokarbonski.
Varalice: uglavnom od 10 do 15 cm, manje rano i kasno u sezoni.
Za ribu: dugačka kliješta i krupan meredov. Nemoj prstima u usta.

Kakav predvez izabrati

Rapala u svom vodiču navodi da u ustima velike štuke pri udarcu može završiti 10 do 30 cm predveza. Autor tog vodiča izbjegava čelik i titan jer se mogu saviti ili puknuti bez upozorenja, a masa im utječe na rad varalice. Preferira fluorokarbon promjera 1,10 do 1,20 mm i duljine oko 80 cm, a upozorava da tanji od 1,00 mm može biti presječen jednim ugrizom. Tanki, „nevidljivi” fluorokarbon od 0,30 mm na štuku nije dobar izbor.

Vođenje varalice

Štuka vreba pa udara kratkim, naglim ubrzanjem, i plijen često hvata poprijeko. Zato varalicu provuci što bliže zaklonu, s povremenim ubrzanjem ili kratkim zaustavljanjem, jer griz često dođe baš tada. U hladnoj vodi usporavaj, a u toploj probaj brže.

Najbolji mamci

Vobleri: za rub raslinja i srednju dubinu, plutajući iznad potopljenih grana.
Leptir-varalice: jednostavne za početak i dobre u mutnijoj vodi, zbog vibracije.
Silikonci: na jig glavi, kad je riba pri dnu ili je hladno.
Mrtva ribica: sporija, ali korisna kad riba slabo prati varalicu.

Prehrana štuke je u najvećoj mjeri riblja, uz povremene žabe i rakove, a čest je i kanibalizam. Kad biraš ribicu za mamac, pazi: propis zabranjuje korištenje stranih (alohtonih) vrsta riba kao mamca, žive ili mrtve.

Česte greške

Lov bez predveza, zbog čega i dobra riba otplovi s varalicom u ustima.
Sat vremena bacanja na isto mjesto. Štuka odluči brzo, pa nastavi dalje ako nema reakcije.
Prebrzo vođenje u hladnoj vodi.
Tupe udice koje ne provjeravaš nakon zapinjanja u granje.
Skidanje udice bez kliješta i meredova.
Izlazak u veljači ili ožujku bez provjere lovostaja.

Pravila: mjera, lovostaj, dozvola

Prema Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06) najmanja mjera štuke je 40 cm, a lovostaj traje od 1. veljače do 31. ožujka. Taj se lovostaj ne primjenjuje u stalnim staništima pastrvskih vrsta, mladice, glavatice i lipljana, gdje vrijede posebna pravila, među kojima je zabrana ribolova prirodnim mamcima.

Duljina se mjeri od početka usta do kraja sklopljene repne peraje, a riba ispod mjere ili iz lovostaja odmah se vraća neoštećena. Varalica smije imati najviše tri udice, a dopušteno je najviše tri štapa, ako plan upravljanja ne određuje manje.

Zadržanoj štuci odsijeca se donji dio repne peraje prije odlaska s mjesta ribolova, a ulov se upisuje u aplikaciju m-Ribič. Dnevna, trodnevna i sedmodnevna dozvola ne traže ispit ni članstvo, a za godišnju trebaš oboje. Uz svaku se plaćaju i troškovi ovlaštenika. Više o tome pročitaj na stranicama lovostaj i najmanje mjere i dozvole za slatkovodni ribolov.

Ovlaštenik vode može imati strože uvjete, a propisi se mijenjaju. Prije izlaska provjeri važeći tekst i plan upravljanja svoje ribolovne zone.

Česta pitanja

Kada je lovostaj na štuku?

Lovostaj na štuku u Hrvatskoj traje od 1. veljače do 31. ožujka, osim u stalnim staništima pastrvskih vrsta. Ovlaštenik vode može propisati strože uvjete, pa ih provjeri prije izlaska na vodu.

Kolika je najmanja mjera za štuku?

Najmanja dopuštena duljina štuke je 40 cm, mjereno od početka usta do kraja sklopljene repne peraje. Manja riba mora se odmah vratiti u vodu neoštećena, a lokalna pravila mogu tražiti i veću mjeru.

Treba li čelični predvez za štuku?

Predvez je potreban jer štukini zubi lako presijeku običnu strunu. Može biti čelični ili debeli fluorokarbonski. Jedan vodič proizvođača preporučuje fluorokarbon od 1,10 do 1,20 mm, a tanji od 1,00 mm smatra rizičnim.

Koji je najbolji mjesec za lov na štuku?

Prema općem ribolovnom iskustvu najbolji su listopad i studeni, kad se voda hladi i štuka se aktivno hrani. Dobri su i travanj do lipnja, nakon mrijesta, dok je usred ljeta griz kraći.

Koje varalice koristiti za štuku?

Za početak su najkorisniji vobleri, leptir-varalice i silikonci od oko 10 do 15 cm. Voblere vodi uz rub raslinja, silikonce pri dnu kad je hladno, a leptir-varalicu koristi kad je voda mutnija.

Gdje se lovi štuka u Hrvatskoj?

Štuka živi u nizinskim vodama sliva Dunava, a u jadranskom slivu u vodama Istre, Vrani na Cresu i Gackoj. Traži je u mirnoj vodi, uz rubove raslinja, potopljene grane i prijelaze dubine.