Deverika: kako se lovi, sezona, mamci i pravila

Deverika (Abramis brama) je slatkovodna riba iz porodice klenova, visokog i bočno spljoštenog tijela. U Hrvatskoj živi u rijekama dunavskog slijeva, ponajprije u Dunavu, Dravi, Savi i njihovim pritocima. Poznata je po životu u jatima i česta je meta feeder ribolova na sporim vodama.

Kako prepoznati deveriku

Deverika riba ima visoko, plosnato tijelo i poludonja usta koja može izdužiti u cijev, što joj pomaže da kopa po dnu. Boja joj ide od srebrnosive do brončane, a starije ribe često imaju zlatan ton. Peraje su sive do plavkastocrne. U bočnoj liniji ima 51 do 60 ljusaka.

Uobičajena duljina je 28 do 45 cm. FishBase kao najveće objavljene vrijednosti navodi 82 cm, 6 kg i 23 godine starosti, a takve su ribe iznimka.

Na udici se najlakše zamijeni s tri srodne vrste:

Krupatica: slična je, posebno kad je mlada, ali ima usta koja se ne izdužuju u cijev, 43 do 46 ljusaka u bočnoj liniji i narančaste ili crvenkaste osnove parnih peraja. Kod deverike su te osnove sive. Krupatica naraste do oko 1 kg.
Crnooka deverika: priručnik HAOP-a kao razliku navodi to što je kod deverike i krupatice baza podrepne peraje dvostruko dulja od baze leđne. Crnooka deverika je strogo zaštićena, pa je odmah vrati u vodu.
Bodorka: s deverikom stvara plodne križance, pa se povremeno ulove ribe s miješanim obilježjima.

Narodni nazivi koje navodi hrvatska Wikipedija su platnica, ljeskarica i hajn, a za Slavoniju i anj i sinj. Koriste se lokalno, pa ih u razgovoru s ribičima provjeri prema izgledu ribe.

Gdje živi u Hrvatskoj

Publikacija Ribe rijeke Drave navodi Dunav, Dravu, Savu i njihove pritoke kao područje rasprostranjenosti, a FishBase bilježi da deverika prirodno ne živi u jadranskom slijevu. Zato je tražiš prvenstveno na kontinentu, ne u dalmatinskim rijekama.

Tipično stanište su donji tokovi sporih velikih i srednjih rijeka, topla plitka jezera i mrtvice. Odrasle ribe drže se u jatima blizu dna, često na mekšem dnu. Unutar vode to znači da su dobri kandidati rukavci, zone sa slabijom strujom, duži ravni potezi i prijelazi prema dubljoj vodi.

Kada se lovi

Deverika se može uloviti tijekom cijele godine, ali aktivnost jako ovisi o temperaturi vode. Griz kalendar koristi ovu procjenu, koja je opće ribolovno iskustvo, a ne mjerenje:

Mjeseci	Procjena aktivnosti
lipanj, srpanj, kolovoz, rujan	najbolje
ožujak, travanj, svibanj, listopad	dobro
siječanj, veljača, studeni, prosinac	slabije

Prema dostupnim opisima mrijest traje od travnja do lipnja, kad voda dosegne oko 17 °C. Ribolovci često ciljaju rano jutro, sumrak i oblačne dane, kad se jato lakše zadrži na hrani, ali to je opće iskustvo koje varira od vode do vode. Za dnevnu procjenu pogledaj Griz kalendar.

Kako se lovi

Lov na deveriku najčešće znači feeder ribolov, jer hranilica stalno spušta hranu na mjesto gdje se jato hrani. Ako ti je feeder nov, prvo sastavi jednostavan i pregledan sistem. Brojke u nastavku potječu iz engleskih ribolovnih vodiča i dobra su polazna točka, a ne pravilo za svaku vodu:

Štap: feeder štap duljine oko 2,4 do 3,4 m za manje vode, a na velikim rijekama do oko 3,8 m s bacačkom težinom do 70 g.
Rola i struna: rola veličine 3000 do 4000 i monofil nosivosti 5 do 6 lb, odnosno oko 2,3 do 2,7 kg.
Predvez: monofil nosivosti oko 4 lb (1,8 kg), duljine 30 do 45 cm.
Udica: veličina 16 sa širokim lukom za početak.
Hranilica: najlakša koja drži dno. Na velikim vodama i po vjetru hranilice s težinom pri dnu lakše lete, a 60 g nije previše.

Odredi udaljenost i uvijek bacaj na isto mjesto. Najveća dubina na velikim vodama može biti već na 30 do 40 m, pa dalje nije nužno bolje.
Otvori mjesto s oko šest hranilica, s manje krupnih čestica na početku.
Vrh štapa drži lagano savijen i zasijeci kad se povuče u luk.
Prilagodi predvez. Ako riba ne zapinje, skrati ga, a ako imaš samo lagane dodire, produlji ga do oko 90 cm.
Hranu pojačaj kad grizovi krenu, a smanji je kad zastanu.

Najbolji mamci

Deverika se hrani ličinkama kukaca, račićima, mekušcima i biljem, a veće ribe i sitnom ribom. Na to se lijepo nadovezuju ovi mamci:

Crvići: univerzalan početak, jedan ili više na udici, a mrtvi crveni crvići često dobro rade kad je riba već na mjestu.
Gliste: par manjih glista ili komadi glista dobri su za krupnije ribe. Sjeckanu glistu dodaj u hranilicu kad je jato već na mjestu.
Kukuruz: selektivniji je kad je puno sitne ribe.
Mekani peleti: korisna promjena kad crvići i kukuruz prestanu davati grizove.
Primama: slatkasta mješavina za deveriku, navlažena toliko da se drži u hranilici, a u vodi se raspada. Između slojeva dodaj crviće, kukuljice crvića (kastere) ili pelete.

Kad pronađeš mamac koji daje ribu, drži se njega dok grizovi ne stanu.

Česte greške

Bacanje što dalje, iako je najbolja dubina često puno bliže.
Promjena mjesta nakon svakog zabačaja, zbog čega se hrana rasipa po dnu.
Pretežak početni unos krupne hrane, nakon kojeg riba brzo izgubi interes za mamac.
Predvez koji se ne mijenja, iako ti vrh štapa jasno pokazuje da riba dira mamac bez zapinjanja.
Zasijecanje na svaki trzaj, a ne na jasan povlačni griz.
Zamjena deverike i crnooke deverike, koja je strogo zaštićena.
Primama koja ostaje u hranilici jer je previše mokra i zbijena.

Ako ti lov ide bolje na šljunku i u struji, pogledaj vodič za mrenu, a za iste mirnije vode i linjaka i šarana.

Pravila: mjera, lovostaj, dozvola

Naredba o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06) ne navodi deveriku ni u popisu lovostaja ni u popisu najmanjih mjera. Državna mjera i lovostaj za nju dakle nisu navedeni, ali ovlaštenik na svojoj vodi može odrediti mjeru, kvotu ili dodatna pravila. Dnevnu količinu ulova određuje plan upravljanja vodom.

Pravilnik NN 81/21 dopušta najviše tri štapa s po jednom udicom, a plan upravljanja može propisati manje. Ulov upisuješ u elektronički očevidnik prije odlaska s mjesta. Za detalje pogledaj dozvole za slatkovodni ribolov i lovostaj i najmanje mjere.

Prije prvog zabačaja pitaj ovlaštenika vode kolika je mjera, dnevni ulov i dopuštena količina primame na toj dionici. Lokalna pravila mogu biti stroža od državnih.

Česta pitanja

Kolika je najmanja mjera za deveriku?

Državna Naredba o zaštiti riba ne propisuje najmanju mjeru za deveriku. Ovlaštenik ribolovnog prava može je ipak odrediti na svojoj vodi, pa mjeru provjeri u pravilima udruge prije nego što zadržiš ribu.

Ima li deverika lovostaj?

Deverika nije navedena u članku o lovostaju Naredbe o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu. Lokalna pravila ipak mogu biti stroža, a mrijest obično traje od travnja do lipnja, pa tada s ribom postupaj posebno pažljivo.

Koji je najbolji mamac za deveriku?

Za početak su najsigurniji crvići, gliste i kukuruz, s primamom u hranilici. Crvići su univerzalni, gliste dobro rade na veće primjerke, a kukuruz je korisniji kad te stalno napada sitna riba.

Kako razlikovati deveriku i krupaticu?

Deverika ima usta koja se izdužuju u cijev, 51 do 60 ljusaka u bočnoj liniji i sive osnove parnih peraja. Krupatica ima 43 do 46 ljusaka te narančaste ili crvenkaste osnove tih peraja.

Koliko velika može narasti deverika?

Uobičajena deverika duga je 28 do 45 cm. FishBase kao najveće objavljene vrijednosti navodi 82 cm i 6 kg, što je rijedak maksimum, a ne veličina koju možeš očekivati pri običnom ribolovu na sporim rijekama.

Kada je najbolja sezona za lov na deveriku?

Prema procjeni Griz kalendara najbolji su lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Ožujak, travanj, svibanj i listopad su dobri, a zimi griz slabi jer se riba hrani sporije u hladnoj vodi.